Sanacija brane Ričice

Objavljeno: Nedjelja, 14 Travanj 2013 23:44

U posljednjih mjesec dana članovi Udruge “Dalmaherc”, čiji je zadatak povezivanje, ali i bolja suradnja imotskih općina s gradovima uz granicu u susjednoj Bosni i Hercegovini, posebno Tomislavgradom, Posušjem i Grudama, u nizu zanimljivih predavanja, prezentacija, ali i stručnih sastanaka pokazali su svoju opravdanost. Organizacijom posljednjeg velikog skupa u Prološcu, u suradnji s čelnim ljudima tamošnje općine s temom sanacije brane Ričice, gradnje hidroelektrane, melioracije Imotsko-Bekijskog polja, te možda onim i najbitnijim, prekograničnom suradnjom kroz europske  fondove, dali su do znanja da misle ozbiljno.

Ono, što je već godinama promaknulo jedinicama lokalne samouprave s obje strane granice u neiskorištavanju brojnih pogodnosti koje su nudili pretpristupni fondovi EU-a, gdje su otišli u nepovrat možda i milijuni eura, kada su u pitanju prekogranične zajedničke investicije, ponajprije u melioraciji Imotsko-Bekijskog polja, ali i u drugim projektima, članovi “Dalmaherca” pokušavaju sada uhvatiti zadnji vlak i priključiti se nekom od izdašnih izvora financiranja iz EU fondova. 

Sastanak u Prološcu ponudio je punu ozbiljnost, kako čelnih ljudi nekoliko imotskih općina, ponajprije Prološca, Runovića, Lokvičića i Zmijavaca, tako i čelnih ljudi gradova Posušja i Gruda. Tema koja se provlači još od 1987. godine, kada je u funkciju puštena brana Ričice i tamošnje akumulacijsko jezero. Do današnjih dana, taj ogromni resurs nije našao svoju opravdanost, osim što je dijelom spriječio plavljenje Imotsko - Bekijskog polja, te nešto u kritičnim ljetnim mjesecima pomogao da sunce ne sprži većinu usjeva u polju. Konzultanti Rečeno je na sastanku, gdje je i struka kazala svoju riječ, da se moglo i moralo zajednički više napraviti. 

Ponajprije se to odnosi na zaštitu izvorišta i uvorišta ogromnih količina vode u posuškom području, odakle se vodom opskrbljuje akumulacijsko jezero Ričice, ali i mnoga izvorišta u Imotskom polju, potom uređenje odvodnje rijeke Vrljike prema hidroelektrani Peć-Mlini u općini Grude, te izgradnja hidroelektrane kod brane Ričice, snage 6-8 megavata. Sva ta pitanja i nekadašnji dogovori u bivšoj državi, od devedesetih godina naovamo, pali su u vodu, a Imotsko-Bekijsko polje ljeti vapi za vodom, a  se plavi,  njegov jugoistočni dio. 

Kada su na sastanku stručnjaci jedne konzutantske kuće iz Zagreba, koja je implicirana u sustav europskih fondova za prekograničnu suradnju, elaborirali koji se i s koliko novca mogu pratiti ovi i slični projekti u prekograničnoj suradnji, svima je bilo jasno da se treba nešto učiniti. 

- Da, sada je vidljivo koliko smo vremena izgubili. Neću apostrofirati tko je i koliko kriv, cilj nam je sada, kada imamo zajednički stav i Imoćana i odgovornih ljudi iz gradova susjedne države, pokrenuti nešto, napraviti projekte, prezentirati ih onima koji odlučuju o novcima i neka se nešto pokrene. Već do kraja travnja,  smo s prvim materijalima upoznati sve relevantne institucije u Hrvatskoj i u BiH i čekati odgovor Europe. Mislim da smo na dobrom putu da branu Ričice konačno stavimo u funkciju, iskoristimo je maksimalno, jer imati na jednom mjestu akumulirano oko 30 milijuna kubičnih metara vode, to je pravo bogatstvo, riječi su Maria Gudelja jednog od članova užeg vodstva Dalmaherca.

Prezentaciju samog projekta pročitajte na sljedećem linku: Prezentacija projekta Ričice

Slike sa sastanka u Prološcu pogledajte u našoj galeriji.

• Slijedeće >